Pusti kožu neka diše!


Odjeća koju nosimo često govori umjesto nas. Kombinovanjem odjevnih predmeta gradimo svoj stil; ono što nas predstavlja. Da li znamo od čega je stvoren svaki taj komad odjeće!?

Pored njenog izgleda, druga najvažnija stavka pri kupovini jeste cijena – po mogućnosti što niža. Gotovo da je zanemariv broj ljudi koji odvoje pokoji minut svog vremena i pročitaju sastav majice ili džempera kojeg kupuju. Ukoliko to ipak učine, uočiće postotak pamuka, svile, akrila, poliestera, poliamida i drugih. Šta (ne)znamo o njima?

Materijal
Photo by Digital Buggu from Pexels

Kako nastaju?

Prirodni materijali (pamuk, svila, vuna…) obično prijaju našoj koži, dopuštaju joj da diše, ne izazivaju iritacije i slično. To ipak nije slučaj sa sintetičkim (poliester, poliamid, akril…) i polusintetičkim (viskoza, acetat…) materijalima. Razlika nije niti malo zanemariva, a ogleda se u načinu dobijanja sintetike.

Za razliku od prirodnih tkanina, koje se, kao što im naziv govori, dobijaju od prirodnih materijala, sintetička potiču isključivo iz prerađene nafte. U procesu stvaranja ovih vlakana, proizvođači koriste različite supstance kako bi dobili željeni izgled, boju, istrajnost… Zabrinjavajuća činjenica je što te supstance sadrže otrovne hemijske spojeve koji su štetni po ljudsko zdravlje i nisu u potpunosti ispitani.

Jeftinija proizvodnja i manje količine hemikalija koje su neophodne za nastanak sintetičkih materijala, učinili su ih lako dostupnima na tržištu.

Karakteristike

Visoka otpornost na atmosferske uticaje, otpornost na uništavanje materijala, veća elastičnost, lako miješanje sa drugim materijalima i kombinovanje boja. Sve ovo samo su neki od razloga za masovnu proizvodnju odjeće koja u sebi sadrži više od 50 ili gotovo 100 procenata sintetike.

Sa druge strane, štetnost istih je ogromna. Tkaninama poput poliestera, poliamida, akrila, poliuretana, potrebno je od nekoliko desetina do nekoliko stotina godina da se razgrade. Ovakav podatak ne treba da nas čudi jer su poliamid i poliester direktni potomci nafte i plastike. Da stvari budu bizarnije, na društvenim mrežama se pojavila fotografija obične sive majice, na kojoj ne bi bilo ništa neobično da nije prikazan njen nastanak od plastične boce.

Shirts, plastic bottles
Photo: Pinterest, by 9GAG

U borbi za očuvanje planete, uništavamo sebe. Zamislimo spoj ljetne košulje izrađene od poliestera (plastike) i naše kože koja se prirodno znoji na +35℃. Budući da sintetika ne podnosi visoke temperature, direktna šteta za našu kožu, koja je uzgred najveći ljudski organ, je neizbježna.

Pranjem te iste ljetne, jeftine košulje, nastaje još jedan problem – oslobađanje čestica mikroplastike, koje odlaze direktno u vodu i zagađuju je. Na ovaj način su proporcionalno ugrožene životna sredina i hrana.

Postoji li rješenje?

Proizvođači odjeće svjesni su ovog problema, ali i činjenice da je jako teško pronaći zamjenski materijal koji bi zadovoljio kako nisku cijenu, tako i izdržljivost materijala. Umjesto sintetičkih vlakana, svjetska modna industrija se okreće ka ekološki prihvatljivim materijalima. Neki od njih jesu pamuk, eko-pamuk, lan, vuna i slično.

Na nama ostaje da povedemo računa o sastavu odjeće koji kupujemo, te da na taj način pomognemo i sebi i prirodi. Koža će nam biti zahvalna!

 

 

 

Naslovna fotografija: Photo by Chris F from Pexels

КУЋНИ ЉУБИМЦИ
Ikigai: japanska filozofija življenja