Oralno zdravlje utiče na sistemsko zdravlje


Oralno zdravlje je veoma važan segment, koji je indirektno povezan sa našim sistemskim zdravljem. Briga o oralnom zdravlju u isto vrijeme podrazumjeva brigu o sistemskom zdravlju.

Preskakanje oralne higijene, loše životne navike, nezdrava ishrana, samo su neki od uzroka koji utiču na oralno, a samim tim i na sistemsko zdravlje čovjeka. Građani dovoljno ne brinu o svom oralnom zdravlju, a stomatologu se najčešće javljaju sa prvim problemima.

Veoma je važno da građani imaju razvijenu svijest o oralnom zdravlju i pravilnoj higijeni usne duplje, ne samo da bi sačuvali zube nego i druge organe. Koliko je sve zapravo povezano i kako stomatolog može prepoznati prve znakove pojedinih bolesti koje svoje manifestacije daju u samoj usnoj duplji, objasnala nam je doktorica oralne medicine Ena Filipović.

„Mnogo sistemskih bolesti daje simptome i u usnoj duplji, neki od primjera jesu anemija koja se odražava na sluznicu i čini je blijedom, te sifilis koji prepoznajemo po takozvanim Hutshisonovim zubima, odnosno šiljatim zubima, dijabetes čini sluznicu suhom i zadah neprijatnim, koji mirisom podsjeća na aceton“- rekla je Ena.

Ena dalje dodaje da stomatolog ne može dijagnostifikovati dijabetes ili neku drugu bolest, ali posumnjati i prepoznati prve simptome te ukazati na njene posljedice po oralno zdravlje svakako da može. „U dijabetesu dolazi do oštećenja mikrocirkulacije i samim tim do povećanja u prokrvljenosti, što se automatski odražava na imuni sistem, pa desni postaju podložnije gingvitisu te bakterije brže napreduju“.

Oralno zdravlje i preventiva – ne čekajte da bude prekasno, posjetite stomatologa na vrijeme

Mnoge promjene na zubima i desnima uglavnom počinju bezbolno, te je važno znati da ključnu ulogu igraju redovne kontrole, dobre navike kao i zdrav način života, naročito čista ishrana bez šećera, čini da i zubi budu zdravi i bez karijesa.

Samo promijenom ishrane i uvođenjem redovne i adekvatne higijene već se može mnogo postići na polju preventive.

Prvi znakovi, kako navodi Ena, koji ukazuju da se trebate javiti stomatologu jesu nadražaji na toplo i hladno, nadražaji na slatko, osjećaj nelagode koju izaziva hladan vazduh ili promjenu u boji zuba, česta krvarenja prilikom četkanja, te pomjeranje zuba.

Ena kaže da se pacijenti veoma rijetko javljaju na redovne kontrole, odnosno kada nemaju nikakve simptome. „Ljudi se najčešće javljaju pod bolom, otokom, upalom, kad primjete neku promjenu na zubima ili osjete zadah“.

Koliko su važne same kontrole govori i činjenica da se liječenje zuba može preduhitriti ukoliko se karijes otkrije na vrijeme, odnosno kada se otkrije u ranoj fazi u kojoj sam živac nije oštećen.

„Bitno je da se pacijenti redovno javljaju, kada se sve još može riješiti u prvoj fazi, intervencija će tada biti i bezbolna i brža – naglasila je Ena“.

 

Oralna higijena – izbor četkice je veoma važan

Pored pravilne tehnike pranja zuba veoma važnu ulogu ima i izbor četkice. Kod prirodnih zuba uvijek izbor treba da bude na mekoj četkici, postoje meke, super meke i ultra meke četkice, dok se tvrđe četkice koriste za proteze.

Najčešće posljedice korištenja tvrde četkice jeste povlačenje desni, naročito kada tehnika četkanja podrazumijeva horizontalne pokrete.

„Tvrda četkica „kida“ vlakna desni, što izaziva njihovo povlačenje“ – objašnjava Ena.

Četkicu za zube je preporučljivo mijenjati na svaka tri mjeseca, ali i ranije ukoliko sama vlakna izgube svoj prvobitni oblik, neophodno je mijenjati i nakon prehlade, jer se bakterije iz grla i nosa zadržavaju i na četkici.

Pored četkice i paste važno je koristiti zubni konac kao i interdentalne četkice, te one trebaju da čine sastavni dio oralne higijene.

 

Foto: mojdoktor.ba

 

 

Oralno zdravlje i svijest građana – građani održavaju higijenu, ali ne idu redovno na kontrole i imaju strah od stomatologa

Prema podacima istraživanja, sprovedenog 22.01.2021. godine, koje obuhvata oko 80-ak stavova i mišljenja građana Srpske, dobijenih na osnovu onlajn ankete, utvrđeno je da građani brinu o higijeni, ali stomatologa najčešće posjećuju kada se pojave prvi problemi. Neki ljudi će radije popiti antibiotik protiv bolova, nego otići kod stomatologa.

Jedan dio ispitanika smatra da je zube moguće izbijeliti u kućnim uslovima što apsolutno nije tačno i može biti loše po same zube. Svako bijeljenje zuba koje daje efekat, bilo kućno ili ordinacijsko, mora biti pod kontrolom stomatologa, jer su te koncentracije za koje stomatolog ima licencu jedino efikasne.

Jedan od loših primjera jeste izbjeljivanje zuba  u kombinaciji sa sodom bikerbonom i limunovom kiselinom.

„Kombinacija sode bikerbone i soka od limuna je veoma opasna, jer limunova kiselina razara gleđ zuba i čini je osjetljivom“- navodi doktorica Filipović.

Ena je dalje objasnila da soda bikerbona nije štetna ukoliko se koristi samostalno i povremeno, ali  ne daje rezultate u izbjeljivanju, te može samo da očisti naslage na zubima.

 

 

 Zdravi zubi – genetske predispozicije ili adekvatna higijena

Često možemo čuti kako ljudi daju prednost genima, te im oni služe kao opravdanje za lošu brigu o oralnom zdravlju. Koliko su ove tvrdnje tačne i da li je to zaista tako, provjerili smo kod stomatologa. Doktorica Filipović objašnjava da genetika ima svoju ulogu, ali i da je pravilna higijena, zdrava ishrana, unošenje dovoljno tekućine, takođe veoma važno. Pored navedenog  važna je i briga o mliječnim zubima u djetinjstvu, jer se karijes sa mliječnih, prenosi i na stalne zube, te je oralna higijena važna i kod djece.

„Ja ne vjerujem u genetiku kad je u pitanju karijes. Zubi će biti zdravi, ako nema bakterija, odnosno ako se plak redovno ulanja. Neki ljudi jednostavno nemaju tendenciju nakupljanja plaka, imaju mnogo vodenaste, rijetke pljuvačke te ona stalno ispira naslage, hrane se zdravo, hranom koja nema tendenciju nakupljanja na površini zuba, peru zube redovno, piju mnogo vode i slično“.

Ena dalje objašnjava da postoje i loše genetske predispozicije, te da se mogu odraziti kod paradontopatije odnosno, bolesti desni koja dovodi do gubitka ili ispadanja zuba, a koja nastaje iz gingvitisa, o čemu Ena govori u svom blogu.

„Genetika ima uticaj, ipak loša higijena je glavni krivac, jer ukoliko uklanjamo plak odnosno bakterije, nema osnove da dođe do upale desni, bez obzira na genetsku predispoziciju.“

Izvor naslovne fotografije: Stomatološka ordinacija BoDent

Mentalno zdravlje od drevnih kultura do pandemije
Шуме као природни ресурс у информационо – комуникационом систему

Your email address will not be published. Required fields are marked *