Zemljotresi u BiH: SVE ŠTO TREBA DA ZNAMO


Zemljotresi u BiH su relativno česta pojava. Razlog je taj što se južni dio Evrope nalazi u zoni tektonske aktivnosti. BiH zajedno sa nekoliko zemalja u okruženju priprada najtrusnijem području Južne Evrope. Stanovništvo ove zemlje mora naučiti da živi sa ovom prirodnom pojavom. Stoga, potrebno je da ima određeno znanje o njoj. Brojna su pitanja na koja građani žele odgovore. Zašto baš BiH, kako se zaštitit, možemo li predvidjeti potres i kako se ponašati u trenucima kad se on dešava? 

Tlo koje ne miruje

U oktobru ove godine obilježeno je 50 godina od stravičnog zemljotresa koji je pogodio Banjaluku. Ovo je najjači potres koji se ikada desio u  BiH. Od 1900. godine na istoj teritoriji zabilježeno 1054 zemljotresa jačih od 3 stepena Rihterove skale. Njihov intezitet bio je veći od V stepeni Merkalijeve skale, što znači da su ti potresi odnijeli ljudske živote i nanijeli materijalne štete.

Postoje podaci i za period prije ovoga. Svi se nalaze u katalogu zemljotresa na zvaničnom sajtu Federalnog hidrometerološkog zavoda BiH. Oni idu u prilog činjenici da zemljotresi u BiH prisutni vijekovima unazad. Arhiva podataka seizmolozima može pomoći u prognoziranju. Ipak, kao pouzdaniji podaci uzimaju se oni koji se počinju računati od ulaska u 20. vijek. Od tada, na području ove zemlje, potresi se registruju instrumentalno.

„Na samoj teritoriji BiH gotovo svakodnevno se javljaju, u prosjeku, tri potresa intenziteta manjeg od III stepena Merkalijeve skale, koje registruju samo instrumenti. Snažniji potresi su relativno rijetki. Dubina hipocentra se kreće od 4 do 30 km. Od tog broja, svake godine bude desetak potresa koji mogu izazvati osjetljivo podrhtavanje tla ili nanijeti materijalnu štetu na građevinskim objektima.“, navodi se na zvaničnom sajtu FHMZBIH.

Zemljotresi u BiH – KAKO I ZAŠTO?

Svakodnevno čitamo da su potresi normalna prirodna nepogoda u BiH. Razlog se nalazi u geogafskom položaju ove države. To je zona gdje su zemljotresi očekivana pojava. Takođe, ona je konstantna i ima duže povratne periode. Pitamo se kako i zašto nastaju zemljotresi u BiH?

 „Teritorija BiH spada u seizmički relativno aktivnu zonu. Generalno gledano ovo područje je tektonski vezano za veliki rasjed Zemljine kore koji od sjeverne Indije (Himalaji) preko teritorije Irana, Turske i Grčke (istočni Mediteran) te prelazi južnim dijelom teritorije gdje skreće ka sjeverozapadu. Pored ovog globalnog rasjeda postoji nekoliko značajnih regionalnih rasjeda (bugojanski, višegradski, neretvanski, banjalučki). Duž svih ovih rasjeda mogu se generirati potresi razorne jačine.“, objašnjeno je na zvaničnom sajtu FHMZBIH.

Zemljotresi u BiH su relativno česta pojava. Međutim, zašto baš BiH, kako se zaštitit, možemo li predvidjeti potres i kako se ponašati kad se on desi?
Izvor: Vermont Public Radio

„Područje Bosne i Hercegovine je uključeno u središnje dijelove Dinaridskog planinskog sistema koji je smješten sjeveroistočno od kompresionog geotektonskog kontakta između Jadranske mase i Dinarida. Jadranska masa (Adriatic microplate), kao dio Afrike, je „pritisnuta“ između Apenina i Dinarida duž seizmički aktivnih rasjeda. Zabilježeni zemljotresi na području Bosne i Hercegovine su vezani za energiju nastaloj subdukcijom Afričke pod Evropsku ploču. Ova energija, primarno tektonska energija, je distribuirana kao seizmička energija preko seizmički aktivnih rasjeda.“, navodi prof. dr Hazim Hrvatović, u svom članku „Identifikacija i procjena geoloških hazarda-zemljotresa“.

Isti autor, u gorenavedenom članku ističe da teritoriju BiH možemo podijeliti na 4 seizomolška nivoa. Na dubinama  od 0 do 10km, od 11 do 20km, od 21 do 30 i na dubinama većim od 30km. On dalje navodi da je najveći broj zemljotresa na prvom, a najveći su na drugom nivou i to na području Banja Luke i i Treskavice.

Takođe, on govori o više geotektonskih regija: karbonatna platforma vanjskih Dinarida (najjači zemljotres kod Ljubinja, 1927), karbonatna platforma unutrašnjih Dinarida (najjači potres kod Treskavice, 1967), Savsko-vardarska zona (najjači potres u Banjoj Luci, 1969)

Gdje se nalazi najvažniji problem?

Najveći broj stanovnika Bosne i Hercegovine živi na području Sarajeva, Banja Luke, Tuzle i Mostara. Ujedno, to je i ekonomski najrazvijeniji prostor države ali i prostor sa najvećom vjerovatnoćom pojave zemljotresa. Takođe, tlo ove države bogato je rudama i vodama. Zbog čega je ovo bitno pomenuti?

„Većina rudnog i hidroenergetskog potencijala nalazi se u područjima rasjednih zona. Na području Bosne postoji mnogo klizišta koja ugrožavaju stanovništvo područja na kojem se nalaze. Njihova koncentracija je velika i u područjima jačeg seizmičkog hazarda i gustoće stanovništva (Sarajevo, Tuzla, Banja Luka). Dodatna opasnost leži u činjenici da postoji mnogo neregulirane gradnje na područjima ugroženim klizištima što jako povećava seizmički rizik na tim područjima.“, navodi Dario Jozinović u svom radu „Povijesni potresi u Bosni i Hercegovini“.

Zemljotresi u BiH su relativno česta pojava. Međutim, zašto baš BiH, kako se zaštitit, možemo li predvidjeti potres i kako se ponašati kad se on desi?
Izvor: Sputnik news

Dario dalje objašnjava „da su područja visokog seizmičkog hazarda u Bosni i Hercegovini ujedno i područja visokog seizmičkog rizika.“ Preciznije ona mjesta na kojima je vjerovatnoća zemljotresa veća istovremeno su i mjesta na kojima je veća i mogućnost gubitka ljudskih života i materijalne štete. Razlog je taj što su to najnaseljeniji prostori države.

Tu dolazimo do činjenice da je poznavanjem seizmičkog hazarda i rizika izuzetno značajno. Što imamo više znanja, lakše je da prognozirati ovu prirodnu nepogodonu i edukovati građane. Važno je da oni znaju kako da se ponašaju u ovakvim situacijama. Tako se može smanjiti šteta koja nastaje kada se pojave novi zemljotresi u BiH.

Šta seizmolozi mogu: predvidjeti ili pronozirati?

“Zemljotres je slučajan proces. Spada u nekakve haotične pojave koje ne mogu da se predvide i što bi značilo da mi znamo tačno vrijeme njegovog dešavanja, mjesta gdje će se desiti i samu količinu oslobođene energije u njegovom hipocentru”, kazala je Snježana Cvijić-Amulić iz HMZ RS.

Kako se zemljotresi ne mogu predvidjeti. Ipak seizmolozi ih mogu prognozirati. Može se utvrditi okvirno vrijeme i prostor, kao i očekivanu magnitudu. Na osnovu toga prave se prognozne karte ili karte opasnosti.

Samo budale, šarlatani i laici se bave predviđanjem zemljotresa“, Čarls Rihter

Važno je da prihvatimo činjenicu da su zemljotresi u BiH česti, odnosno da živimo na trusnom području. Način da se sačuvamo nije bježanje, kada neko predvidi zemljotres. Jedini način je predviđanje. Građevinski inžinjeri bi trebalo da poštuju zakone i koriste prognozne karte. Potom, građani moraju da se edukuju i upoznaju o različitim načinima ponašanja u trenucima kada se potres osjeti.

U narednim 100 godina prema pognozama FHMZ BIH mogu se očekivati razorni zemljotresi na području Trebinja, Neuma, Banjaluke i planine Treskavice. Oni mogu izazvati materijalne štete i odnijeti ljudske živote. Na narednoj fotografiji možete pogledati prognostičku kartu.

Izvor: FHMZ BIH

Šta su zemljotresi u BiH naučili vlast i građane?

Kako su zemljotresi u Bosni i Hercegovini vijekovima unazad prisutni čini se da su neke lekcije ipak naučne. Naime, ključ sigurnosti je izgradnja otpornih objekata.

Jer kako sezimolozi kažu:

Nije zemljotres taj koji ubija ljude, to su seizmički neotporni objekti“

U narednom vidu možete pogledati prilog u kojem se, između ostalog, govori o kvalitetu objekata u kojima provodimo vrijeme.

„Što se tiče same nauke, imamo standarde gdje su osnova projektne dokumentacije statički proračuni i sami statički proračuni su projektovani seizmički. Imamo tačno normative i po toj projektnoj dokumentaciji kako se gradi, mislim da možemo biti bezbjedni za ove zemljotrese manjeg tipa. Ne daj Bože razornog zemljotresa sa velikim amplitudama, mada do toga neće ni doći, to je sasvim druga priča“, rekao je arhitekta i istoričar Mufid Garibija.

Zemljotresi u BiH su relativno česta pojava. Međutim, zašto baš BiH, kako se zaštitit, možemo li predvidjeti potres i kako se ponašati kad se on desi?
Izvor: Pixabay

On  objašnjava da je u „projektnoj dokumentaciji statika fundamentalna stvar, te da propisi u BiH govore da bi svaki izgrađeni objekat trebalo da podnese zemljotres do 7 stepeni po Rihteru.“ Dalje govori da niti jedna dozvola ne može dobiti bez statičkog projekta koji nije evidentiran. (Ovaj intervju u cijelosti možete pročitati u tekstu Gradnji i zemljotresima na Balkanu.)

Kako se zaštiti od zemljotresa?

Jedan od najvažnijih savjeta jeste da ostanemo smireni. Panika neće donijeti ništa dobro. Važno je da dođemo do otvorenog prostora. na što sigurniji način. Ali, taj otvoren prostor ne smije biti rizičan. Objekti i različiti predmeti nas mogu povrijediti tokom kretanja. Zato: što manje kretanja i što više opreza.

Prije samog potresa moramo se pobrinuti da saniramo neispravne električne instalacije, plinske i vodovodne cijevi. Predmeti koji mogu da ugroze život čovjeka treba da budu na nižim policama. I naravno, ne smijemo zaboraviti da moramo znati koji zidovi su čvrsti ili nosivi. Oni su u tokom zemljotresa najsigurniji. Nakon jačeg potresa moramo biti spremni na još nekoliko manjih.

Nekoliko korisnih savjeta, možete pogledati u narednom videu. Oni će vam pomoći i usmjeriti vas na pravilno ponašanje prilikom potresa.

Predlažemo i ovaj video. Za sve koji žele saznati više o zemljotresima, njegovim posljednicama, prognoziranju i zaštiti.

 

Izvor naslovne fotografije: Metković NEWS

STIPENDIJE ILI POMOĆ: Kakvu podršku Doboj pruža studentima
"JEZIK JE HRANITELJ NARODA..."