Ustaški simboli na crnoj listi Austrije


Austrijska vlada usvojila je izmjenu zakona kojom se proširuje lista zabranjenih simbola, koja sada obuhvata i ustaška obilježja. Dobije li ova izmjena zakona podršku u parlamentu, kazne će biti i do 10.000 evra.

U objašnjenju izmjene zakona navodi se da je pored terorističke organizacije Islamske države i Al Kaide, Vlada u zakon o zabrani simbola unijela obilježja još nekih ekstremističkih organizacija, prije svega islamskih zemalja, čiji su ciljevi u suprotnosti sa osnovnim vrijednostima Austrije i društvenog pluraliteta. U izmjenama zakona, koje treba idućeg mjeseca da budu usvojene u parlamentu, nalaze se simboli Muslimanskog bratstva, kurdskih Sivih vukova, Radničke partije Kurdistana, Hamasa, vojnog dijela Hesbolaha, ali i ustaška obilježja.

Foto: Fonet

Zabranom ustaških simbola Austrija želi, prije svega, da djeluje protiv veličanja fašizma koje je redovna pojava na komemoraciji u Blajburgu, gdje se svake godine okupljaju desničarski ekstremisti koji su do sada, bez ikakve kazne, koristili simbole “krvave prošlosti NDH”.

Zakon predviđa da se simboli sa spiska, a dodaje se da se zabranjuju i obilježja svih organizacija bliskih zabranjenim grupacijama, kao i uopšte grupacija koje je Evropska Unija ocijenila kao terorističke, ne smiju pokazivati, nositi ili širiti.

Zakon treba da stupi na snagu 1. marta 2019. godine, a kazna za nepoštovanje biće do 10.000 evra, što je daleko više nego za širenje i korišćenje nacističkih simbola, za šta je najviša kazna 4.000 evra.

Zbog “hitlerovskog” podizanja desne ruke i uzvika “Za dom spremni” austrijske vlasti su proljetos uhapsile šest Hrvata u Blajburgu, gdje oni tradicionalno obilježavaju dan sjećanja na od partizana pobijene zatvorenike, nacističke kolaboracioniste u Drugom svjetskom ratu. Krajem maja austrijsko pravosuđe pooštrilo je postupke oko okupljanja na Blajburgu, a sada će to biti još rigoroznije.

 

Izvor: Novosti/Tanjug

Izvor za naslovnu fotografiju: Hanza Media

Narodno pozorište Srbije obilježava 150 godina postojanja
Papa Franjo po prvi put u posjeti balkanskim zemljama