Programi razmjene studenata: mogućnosti i prepreke


 -Hoćeš na razmjenu?

 -Neću, izgubiću godinu! A ti?

 -Ma kakvi, to je procedura, a i gdje da baš ja prođem.

Ovo je tipičan  primjer razgovora dva studenta i slikovit prikaz stereotipa o mogućnosti studiranja u inostranstvu.  Riječi “izgubiću godinu” najčešći su razlog što studenti odustaju od razmjene i prije nego što pokušaju.  Naravno prisutne su i druge dileme:  strah od nepoznatog, jezičke barijere, komplikovanost procedura.

Maja Dikljan, studentica Farmacije  sa Medicinskog  fakulteta koja je i sama jedan semestar provela na razmjeni u Španiji, pita se da li su sve ovo razlozi ili pak samo izgovori? Najtačniji odgovor bi bio pomalo od oboje.

Iako postoje stvari koje bi se mogle poboljšati na nivou Univerziteta, one nisu prepreka da odete.

“Jedna od dilema sa kojim sam se susrela je, kako se pamti na stranom jeziku, da bih došla do jednostavnog zaključka, isto kao i na srpskom” navodi Maja.

Ona ističe da su prednosti ogrome, te da se sve sitne dileme i problemi  brzo zaborave. Kako kaže razmjena utiče na vašu percepciju stvarnosti, omogućuje vam da sagledate  cjelinu, uporedite načine obrazovanja koji su različiti i naučite dosta toga. Uz to, druženje, upoznavanje novih ljudi i kultura, kao i prilika da boravite u inostranstvu trebali bi biti razlog da obratite više pažnje na neku od sljedećih prilika za razmjenu, kazala je ova studentica na prvom od tri seminara koja imaju za cilj bolje informisanje studenata o načinu na koji razmjena funkioniše.

Na seminaru je zaključeno da je strah od obnove godine najveći. Međutim, prema riječima  studenata  koji su učestvovali u razmjeni  veliki dio predmeta se priznaje u zavisnosti od toga koje odaberete. Čak i ukoliko ne budu priznati, uz  dobru oraganizaciju i malo truda bez problema mogu se položiti i obavezni ispti sa matičnog fakulteta.

Tri različite strategije navode razmjenu studente na razmjenu, kazala je Jelena Rožić, viši saradnik za međunardnu i međuniverzitetsku saradnju Univerziteta u Banjoj Luci. Ona ističe da su rađena i  tri istraživanja, zahvaljujući kojima je definisano nekoliko ključnih problema:  jezik, finansiranje, informisanje.

Kao pokušaj rješavanja ovih prepreka Univerzitet  od prije nekoliko godina organizuje besplatne kurseve stranih jezika, aplicira za programe razmjene koji nude stipendiju, a u najavi je i prva aplikacija putem koje će studenti dobijati informacije.

Student Nikola Srdić istakao je da posmatarno iz perspektive studenta ne postoji šira instituconalana podrška za međunarodnu razmjenu i da je to jedan od razloga studentske pasivnosti. Kao primjer on navodi Sloveniju u kojoj su asistenti i profesori obavezni provesti jedan dio školovanja na razmjeni, kako bi upšte mogli obavljati taj posao.

Kao jedan od većih problema navodi promociju  koja bi po njegovom mišljenju trebala bitni znatno drugačija.

“Razmjena se ne percipira kao nešto što je tu zbog studenta, nešto gdje običan student može da ode, već kao nešto gdje idu  tamo neki studenti.  Nije problem  ni u  stipendijama ni u razmjeni, njih ima, već je problem u načinu komunikacije sa studentima. Informacija može doći do studenta ali to ne znači da ju je on dobro percipirao”, kaže Srdić.

I predstavnici Univerziteta i studenti u svojim izjavama su  saglasni u tome da je nivo razmjene nizak, te da je potrebno raditi na poboljšanju ovog aspekta studiranja. Treći seminar na kojem zainteresovani studenti mogu dobiti neophodne informacije i odgovore na pitanja, održaće se 30. maja na Medicinskom fakultetu u  11h.

Foto: unibl.org

.

Predavanje o studiranju u Americi: Prilike i informacije za nastavak studija u SAD
Želite jedan semestar studija provesti u inostranstvu, ali ne znate odakle početi?