Preporuka za čitanje: Goran Milašinović “Slučaj Vinča”


Pola vijeka je trebalo proći prije nego što se javno progovori o 15. oktobru 1958. godine. Taj za mnoge običan dan, značio je prekretnicu u živorima šest naučnika  nukleranog instituta Vinča u Beogradu, koji su pri izvođenju eksperimenta ozračeni i ubrzo oboljeli o radiacione bolesti.  Oni bivaju upućeni na liječenje u bolnicu Kiri u Parizu. Iscrpivši sve do tada poznate metode liječenja doktorima prestoje jedino transpaltacija koštane srži. Prva transplatacija ljudskih organa u svijetu. Eksperimentalna, jer ishod niko ne zna. Niko ne zna ni da li će biti dovolno onih koji bi rizikovali svoji život za živote nepoznatih ljudi.

Bez ijedne suvišne riječi Goran Milašinović piše o životu, bolesti i ljudskoj humanosti. Sklanja sjenke sa onih koji hode s nama ruku pod ruku kad dođe vrijema za borbu života i smrti.  Glasno govori o dilemama, strahovima  i velikom teretu odgovornosti koji dolazi sa „bijelim mantilom“. Priča o humanosti  i nepostojanju njenih granica. Premda kao na marginama  ponegdje ubačene rečenice sasvim jasno daju sliku političkog i društvenog sistema. Pojedinac pod nogama društva, lažna slika brige  motivisna sopstvenom korišu. Nigdje glasno izrečena, ali nedvosimislno oštra kritika sistemu koji je na žrtve stavio etiketu krivice.

Knjiga o hrabrosti, dilemama i odgovornosti. O postignutom  uspjehu i neizrečenom priznanju. O skrivenoj istini i lažnoj predstavi. O trenucima  u kojima se se mijenja život i odlukama koje nemaju racionalno objašnejnje.  Dokaz da u malom vremenu postoje veliki ljudi. Roman koji još jednom dokazuje da jednostavnost ne znači lišenost dobrog, naprotiv svaka rečenica govori ′ovo je život′.

Ko pročita ne može  zaboraviti, ni jedan jedini detalj. Ljudi sa imenom i prezimenom, događaj koji se dogodio, posljedice koje postoje, životi koji teku ili nestaju.

Slučaj Vinča  predstavlja povratak na temu romana „Rasepi“ iz 2011.godine  Ovog puta iz drugačije perspektive,  sa fokusom na vezu koju je tagedija  u Vinči napravila između Beogrda i Pariza. To je povezanost  koju granice ne mogu razdvojiti i poruka koju vrijeme ne može uništiti.

Goran Milašinović, po profesiji kardiolog, profesor Medicinskog fakulteta i direktor Pejsmejker  centra u Kliničkom centru Srbije. Do sada je  objavio  romane: Heraklov greh (1999), Posmatrač mora (2001), Camera obscura (2003), Apsint (2005), Maske Sofije de Montenj (2007), Trougao, kvadrat (2009), Rascepi (2011). Lekari (2015).  Slučaj Vinča (2017).

Naslovana fotografija: Bookvar.rs

Knjiga za bolji život: Čitanje kao putokaz za uspjeh
Akademija umjetnosti organizuje manifestaciju "Dani Vlade Miloševića"