NATO pakt – Zakonski propisan put Bosne i Hercegovine


NATO savez je pitanje oko kojeg se u Bosni i Hercegovini najviše raspravlja. Već dvije decenije BiH kroz razne dokumente definiše svoju saradnju sa Sjevernoatlantskim savezom. Vjerovatno ste čuli za MAP, ANP, IPAP, PMP. U poslednje vrijeme je aktuelno pitanje: Šta je Program reformi Bosne i Hercegovine, te kakv je njegov odnos prema NATO-u?

Zakon o odbrani BiH – temelj članstva u NATO

Temelji za put Bosne i Hercegovine u Sjevernoatlantski savez nalaze se u Zakonu o odbrani BiH. Ovaj zakon je usvojen 2005. godine i on reguliše jedinstveni odbrambeni sistem Bosne i Hercegovine, odnosno njegovim usvajnjem nastaju Oružane snage BiH. Ono što posebno privlači pažnju jeste Član 84. koji govori o aktivnostima koje će BiH sprovesti za pristup u NATO.

“Parlamentarna skupština, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo, te svi subjekti
odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest ć
e potrebne aktivnosti za prijem Bosne i
Hercegovine u č
lanstvo NATO-a.”

PMP – prva stepenica za članstvo u NATO

Nakon usvajanja ovog zakona i njegovog stupanja na snagu, Bosna i Hercegovina je 2006. godine potpisala Sporazum o pristupanju Partnerstvu za mir (PMP). Sporazum je potpisan u Briselu, a potpis u ime BiH je stavio Nebojša Radmanović, tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH. Partnerstvo za mir je političko-vojni program NATO saveza usmjeren ka stvaranju povjerenja između NATO-a i drugih zemalja Evrope.

Značaj IPAP-a 

Januar 2008. – Bosna i Hercegovina otpočela praktično korištenje mehanizma saradnji s NATO-om u okviru Individualnog partnerskog akcijskog plana (IPAP).  IPAP-a je jedan od najznačajnijih mehanizama partnerskih odnosa, posebno u oblastima produbljivanja međusobne saradnje i provođenja reformskih procesa neophodnih za stvaranje preduslova za prijem u NATO, a obuhvata: politička i sigurnosna pitanja, odbrambena i vojna pitanja, pitanja vezana za informiranja šire javnosti, nauku, zaštitu životne okoline, te planiranja odgovora na vanredne situacije, administrativna pitanja, pitanja sigurnosne zaštite i resursa.

Šta je MAP?

Godine 2009. predsjedništvo Bosne i Hecegovine donijelo je Odluku o podnošenju aplikacije za učešće u MAP-u. Iste godine je i predala aplikaciju. MAP predstavlja akcioni plan za članstvo u NATO. Program MAP-a je počeo 1999. na samitu NATO-a u Washingtonu s ciljem pomoći zemljama koje žele članstvo u ovoj alijansi. Proces se snažno oslanja na iskustva stečena tokom procesa pristupa u članstvo Češke Republike, Mađarske i Poljske, koje su postale članice u prvom proširenju NATO saveza nakon Hladnog rata 1999. godine.  Ministri vanjskih poslova NATO-a koji su se sastali u Talinu u aprilu 2010. godine uputili su poziv Bosni i Hercegovini na priključenje MAP-u.

http://ba.n1info.com/Vijesti/a393493/Sta-stoji-na-sluzbenoj-stranici-NATO-a.html
Odluka o podnošenju aplikacije za učešće u MAP-u, koja je poslata u sjedište NATO-a

Šta je ANP?

Priključivanje MAP-u znači da Bosna i Hecegovina mora da dostavi godišnji nacionalni plan (ANP) za 2010 – 2011. godinu. ANP se odnosi na to da na kraju godišnjeg ciklusa ministri vanjskih poslova i odbrane prezentiraju rezultate reformskog programa i buduće aktivnosti pred Sjevernoatlantskim vijećem NATO-a, koje zatim procjenjuje pojedinačni napredak u pripremama za članstvo. To su pitanja iz oblasti politike, ekonomije, obrane, sigurnosti, vladavine prava. Jedno od spornih pitanja oko slanja ANP jeste knjiženje vojne imovine na Misnistrastvo odbrane BiH. Republika Srpska se tome protivila, tako da ANP nije poslat, samim tim nije ni aktiviran MAP.

Šta je Program reformi Bosne i Hecegovine?

Program reformi nije ništa drugo nego ANP. Godišnji plan aktivnosti iz  oblasti politike, ekonomije, obrane, sigurnosti, vladavine prava. Definišu se polja na kojima će BiH djelovati da bi se saradnja sa Sjevernoatlanskim savezom ojačala.

Ovo je veoma važan alat koji može pomoći zemlji da nastavi rad na važnim političkim, ekonomskim i odbrambenim reformama. Sada je na BiH da prihvati ovu šansu koju im dajemo” – Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a.

 

Da li Bosna i Hercegovina bira svoj put ili to neko već radi bez znanja njenih građana?

 

Foto: N1

 

Sadržaj u medijima oblikuje ponašanje
Greta Tunberg - moć mladosti