Mračni sabloni: šta su i kako utiču na nas?


Mračni šabloni su trikovi koje sajtovi i aplikacije koriste kako bi nas naveli da se pretplatimo na sadržaje, kupimo stvari po skupljoj cijeni ili kako bi nam skrenuli pažnju sa prvobitne namjere.

Termin mračni šabloni (dark patterns) skovao je Hari Brignal, koji se godinama bavi istraživanjima iskustava korisnika. On je 2010. godine pokrenuo sajt DarkPatterns kao način podizanja svijesti o ovom problemu. Po Brignalu, postoji više oblika mračnih šablona – a cilj im je uglavnom navođenje korisnika na kupovinu proizvoda ili pretplate, ali i prikupljanje informacija. Oslanjaju se na grafički izgled sajta, mijenja se raspored dugmića, rečenice formulišu na komplikovan način, koriste se sinonimi koji imaju ‚‚blaže” značenje – ‚‚dijelimo informacije sa partnerima” umjesto ‚‚prodajemo informacije partnerima” – krajnji ishod je korisnik koji će u zbunjenom stanju kliknuti “Dalje”.

Vrste mračnih šablona po Brignalu

Brignal kaže kako je ‚‚hotel žohara” najčešće viđena taktika: ‚‚Manipulativno je, ali legalno… Cilj je stvoriti situaciju u koju se vrlo lako uvući i iz koje se jako teško izvući”.

Uzmimo primjer popularne društvene mreže Fejsbuk: za deaktivaciju profila morate navesti razlog i obilježiti posebno polje kako bi Fejsbuk prestao da Vas kontaktira putem elektronske pošte.

‚‚Ne želim primati e-poštu” je neobilježeno kada prvi put uđete na stranicu

Slična stvar se desi kada instalirate Fejsbukov “Mesendžer” – aplikacija Vam nudi povezivanje sa telefonskim imenikom i primanje SMS poruka. Iako su ovo samo ponuđene opcije, ponuđene su na takav način da pristanak izgleda kao optimalna opcija, odnosno mogućnost odbijanja se jedva primjećuje jer se nalazi ispod “glavne” (onom kojom dajete svoj pristanak i koja je obojena).

Mesendžer nudi povezivanje sa imenikom i SMS porukama

Popularne mobilne igrice su takođe na udaru. Dugmići koje inače pritišćemo kada želimo da započnemo ili nastavimo igru su iste boje kao i oni koji nude kupovine unutar aplikacije ili koji puštaju video reklamu. Ova tehnika je posebno uspješna sa dječijim igricama – pogotovo sa djecom predškolskog uzrasta, koja još ne čitaju.

Talking Tom Gold Run ©Outfit7

Svi smo upoznati i sa ‚‚opasnostima” koje vrebaju kada instaliramo kompjuterske programe – ponuđene su nam dodatne instalacije, koje moramo odbiti, najčešće jednu po jednu. Dobar primjer za to je Adobe Fleš Plejer, koji vas prilikom svake nove instalacije prvo šalje na svoj sajt, gdje dobijete besplatnu ponudu za određeni program koji će se instalirati ako Vi to ne odbijete.

Dodatni sadržaj na stranici Adobe Fleš Plejera

Mračni šabloni koriste kognitivnu nauku – prosječna osoba neće čitati sve što piše na jednoj stranici, već će se voditi ustaljenim redoslijedom ili jednostavno bojama. Brendan Marki Tauler, istraživač ekonomske psihologije na Univerzitetu u Kvinslendu, kaže kako je jako teško odlučiti se na akciju, pogotovo ako je u pitanju nepoznata situacija što kompanije koriste kada od Vas traže da se sami isključite sa mejling lista. ‚‚Kada Vam neki sajt pokaže šta su kupili drugi, mi to koristimo jer se vodimo primjerima drugih ljudi”.

Neke od ovih taktika (skriveni troškovi, ušunjavanje u korpu, prisilni nastavak usluga) su već 2014. godine postali ilegalni u Velikoj Britaniji. Poslovna društvena mreža LinkedIn je 2015. godine platila 13 miliona američkih dolara odštete korisnicima, jer je slala neželjenu elektronsku poštu njihovim kontaktima nakon što su povezali adresu sa sajtom. Kompanije je u periodu između 2011. i 2014. godina koristila kontakte korisnika kako bi ih navela da se registruju, često se pozivajući na nepostojeće poruke koje je korisnik navodno poslao osobi koja je dobila mejl. Međutim, mnoge kompanije širom svijeta ih i dalje upotrebljavaju bez ikakvih posljedica. Sami korisnici snose dio odgovornosti – potrebno je pročitati i sitna slova kako bi se zaštitili sopstveni interesi.

Naslovna fotografija: © Kyria

RSE: Ispitivanje dokaza iz sjedišta Kembridž analitike
GDPR stupio na snagu