Mentalno zdravlje od drevnih kultura do pandemije


MENTALNO ZDRAVLJE I MENTALNE BOLESTI

Prema definicije Svjetske zdravstvene organizacije, mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac može da ostvaruje svoje potencijalne, stanje u kojem je sposoban da se nosi sa uobičajenim životnim stresom, može produktivno da radi i doprinosi zajednici u kojoj obitava. Sintagma ,,mentalna bolest“ se odnosi na zdravstvena stanja koja karakterišu promjene u ponašanju, razmišljanju ili raspoloženju. Naime, mentalne bolesti javljaju se usljed različitih okolnosti sa kojima se pojedinac sam teško ili nikako snalazi. Takođe, ovdje su ubrajaju i situacije koje narušavaju rutinu. Izazivači mentalnih bolesti su stres, medjuljuski odnosi, razne vrste zavisnosti, nizak nivo samopoštovanja ili potpuno odsustvo istog, samoubilačke misli, gubitak bliske osobe, teške bolesti i tome slično.

ISTORIJSKI OSVRT NA POIMANJE MENTALNOG ZDRAVLJA

Mentalne bolesti se nisu u svim istorijskim periodima jednako posmatrale, tumačile ali ni liječile. Naime, u drvenim kulturama, poput egipatske, rimske, indijske, grčke, mentalne bolesti su posmatrane kao dio religijskog života.  Hipokrat je bio prvi koji je u liječenje mentalno oboljelih lica uvodio različite lijekove. Taj njegov postupak imao je veliki uticaj, ali je ipak kroz srednji vijek ostalo uvriježeno poimanje mentalnih bolesti kroz religijsku prizmu. Mešutim, sredinom XIX vijeka nastao je termin ,,mentalna higijena“.  Naime, tvorac ove sintagme je Vilijam Svicer. Ovaj termin se smatra pretečom današnjih pristupa mentalnom zdravlju. Termin je označavao ,, umjetnost očuvanja uma od svih incidenata i uticaja koji imaju potencijal da pogoršaju njegove kvalitete, umanje njegove energije ili rastroje njegova kretanja”. Prva vanbolnička klinika za mentalno zdravlje u SAD-u osnovana je početkom XX vijeka.

mentalno zdravlje istorija
Infografika 1

 

MENTALNO ZDRAVLJE U BIH

Mentalno zdravlje i mentalne bolesti na našim prostorima još uvijek predstavljaju tabu. Česte su situacije u kojima osobe kriju da imaju mentalnih poteškoća. Razlog za ovakvu situaciju leži u činjenici da su pojedinci koji su javno istupili i priznali da imaju poteškoća često bili stigmatizovani u društvu. Naime, društvo u kojem mi ovdje živimo još uvijek nije spremno  da prihvati ljude sa mentalnim problemima.

U Bosni i Hercegovini reforma zaštite mentalnog zdravlja počela je 1996. godine.

Sa ciljem unapređenja usluge u oblasti mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini je početkom 2020. godine pokrenut Projekat mentalnog zdravlja. Ideja projekta je da se obuče socijalni radnici i savjetnici do nivoa porodičnih savjetnika kako bi bili spremniji da odgovore na izazove svog posla.

Godine 2020. u Službenom glasniku Republike Srpske objavljen je Zakon o zaštiti mentalnog zdravlja. Donošenje ovog zakona u FBiH je u proceduri.

mentalno zdravlje_BiH
Foto: mentalnozdravlje.ba

Istraživanje o pružanju usluga iz oblasti mentalnog zdravlja u BiH možete pogledati ovdje .

Veliki uticaj na mentalno zdravlje kako u svijetu, tako i kod nas, imaju razne socijalne mreže koje su naročito zastupljene među mlađom populacijom. Kakav je uticaj trenutno najpopularnije socijalne platforme TikToka na mentalno zdravlje, odnosno na poimanje ljepote koje se direktno odražava na mentalno zdravlje pojedinca, pogledajte ovdje

SVJETSKI DAN MENTALNOG ZDRAVLJA

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), kao pokušaj podizanju svijesti o značaju mentalnog zdravlja, njegove prevencije i liječenja, od 1992. godine obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja 10. oktobar. Ovu aktivnost SZO sprovodi u saradnji sa Svjetskim savezom za mentalno zdravlje. Ujedinjene nacije takođe pomažu u promociji i sprovođenju ove aktivnosti.

Infografika 2
Infografika 3

MENTALNO ZDRAVLJE I PANDEMIJA KOVIDA-19

Naime, krajem 2019. godine u kineskom gradu Vuhan zabilježen je prvi slučaj novog virusa – SARS-CoV-2. Ubrzo se virus proširio na sve dijelove svijeta i sa sobom donio gomilu problema. Problemi su bili različite prirode – ekonomske, privredne, ali možda najvažniji, a najviše skrajnut je problem mentalnog zdravlja usljed pandemije. Zapravo, kakve posljedice pademija ostavlja na mentalno zdravlje ljudi.

Pandemija je probudile razne strahove u ljudima širom planete: strah od zaraze, strah od smrti, strah za bližnje, strah od ,,živog kontakta“, strah za egzistenciju i opstanak. Dakle, sve ovo imalo je veliki uticaj na mentalno zdravlje pojedinaca ali i zajednice u cjelini.

Međutim, istraživanja koja su stručnjaci provodili za vrijeme trajanja pandemije pokazuju da je populaciji došlo do povećanog broja suicidalnih ponašanja kao i samopovrjeđivanja. Takođe, stručnjaci su došli do podataka o povećanoj upotrebi alkoholnih i drugih psihoaktivnih supstanci. Isto tako, uočeno je povećanje broja osoba sa anksioznim i depresivnim manifestacijama.

Infografika 4

“Uticaj pandemije na mentalno zdravlje je već evidentan. Povećan je broj slučajeva koji pate od anksioznosti i depresije ali i pojačan intenzitet kod osoba koje su već bile u nekoj fazi tog stanja. Razlog su ograničenja, socijalna distanca među ljudima i sve mjere koje su bile ili jesu na snazi. A kao i nakon svake krizne situacije, očekujem da će taj porast biti još veći”, kaže nacionalni koordinator za mentalno zdravlje u RS, psihijatrica, Biljana Lakić.

Naime, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije depresija će uskoro postati druga bolest u svijetu, odmah iza kardiovaskularnih oboljenja. Pandemija novog virusa i sve ono što je donijela sa sobom samo će ubrzati ovaj proces. Iz ovog proizilazi i stanovište Svjetske zdravstvene organizacije da je XXI vijek – vijek depresije.

Kako doktorica Ivana Stašević Karličić objašnjava depresiju pogledajte u videu u nastavku teksta:

 

TELEFONI ZA PSIHOLOŠKU PODRŠKU

U toku pandemije većina država uvela je posebne brojeve za psihološku pomoć zaraženima ali i svim ostalim  građanima koji osjećaju tegobe u vezi sa mentalnim zdravljem. Međitim, ovaj korak učinilo je oko 80% razvijenih zemalja i svega 50% zemalja u razvoju.

SAVJETI  ZA OČUVANJE MENTALNOG ZDRAVLJA U TOKU PANDEMIJE

  • Uvođenje novih rutina u svakodnevni život
  • Planiranje
  • Održavanje kontakata sa bliskim ljudima
  • Pokazivanje saosjećanja
  • Fizičke aktivnosti
  • Praćenje samo provjerenih informacija
Infografika 5

 

Izvor naslovne fotografije: theorion.com

 

Najniža plata u Srpskoj da bude 500 KM nude poslodavci
Oralno zdravlje utiče na sistemsko zdravlje