Loading...
Uncategorized

Medijska pismenost i djeca u Republici Srpskoj

Današanje društvo živi u svijetu informacija koje je nemoguće spoznati kroz neposredno iskustvo. Sva naša saznanja su manje-više posredovana, a najčešći posrednici u tome jesu mediji shvaćeni u najširem smislu (štampa, televizija, radio, internet-portali, društvene mreže…).

Koliko god neki smatrali da oni ne utiču na njihov život i životne odluke, dovoljno je da se samo na trenutak upitaju na osnovu čega su izgradili svoje mišljenje o ljudima koje nisu nikada upoznali i događajima kojima nisu prisustvovali.

Sve informacije koje nas okružuju odlikuju se prvenstveno sa dvije karakteristike : bitno i nebitno, odnosno korisno i beskorisno. U okeanu informacija, važno je znati pristupiti onim koje smatramo korisnim. Nakon toga, važno je znati analizirati medijski sadržaj i izvršiti evaluaciju. U ovom pogledu medijska pismenost ima ogroman značaj.

“Za nju ne postoji strogo određena definicija, ali najčešće se definiše kao sposobnost da se pristupi, analizira, evaluira i proizvede poruka u različitim komunikacijskim formama”, navodi prof. dr Dragana Trninić u svojoj doktorskoj disertaciji ‘Medijska pismenost u Republici Srpskoj’.

Medijska pismenost kraće rečeno podrazumijeva kritički odnos prema medijima. Nužni preduslov svakog demokratskog procesa jesu dobro informisani i aktivni građani.

Poznato je da mediji imaju moć u oblikovanju percepcije mišljenja i da su kreatori javnog mnjenja. Najpodložniji njihovom uticaju su naravno djeca, koju treba zaštititi od negativnih medijskih uticaja. U razvijenim zemljama Evrope, upravo iz tog razloga,  medijsko obrazovanje je uključeno u sistem predškolskog i školskog obrazovanja. Najprije je to urađeno u Finskoj, Norveškoj, Danskoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Sloveniji.

U Republici Srpskoj Medijska pismenost kao predmet trenutno  ne postoji u predškolskom, osnovnom , niti srednjoškolskom obrazovanju. Ona se izučava u okviru studija novinarstva i komunikologije na Fakultetu političkih nauka. Takođe, pojedine nevladine organizacije održavaju edukacije u cilju informisanja građanja o medijskoj pismenosti.  Prema ovim činjenicama, jasno je koliko se malo zna o ovoj oblasti i njenom značaju. Djeca u RS-u  nisu upoznata sa ovom oblašću kroz formalno obrazovanje.

Neosporno je da djeca savršeno, tehnički znaju koristiti informacione tehnologije, ali takođe činjenica je da kritičkog i analitičkog pristupa nema. Oni posjeduju znanje u smislu dodavanja fotografija, komuniciranja putem društvenih mreža, preuzimanja raznih fajlova itd. , međutim sve to, radi se bez opreza i svijesti o mogućim opasnostima i posljedicama.

Na društvenim mrežama nerijetka je pojava objavljivanja snimaka punih nasilja i drugih  uznemiravajućih scena. Takođe, dešavalo se da pojedini učenici pozivaju ostale na nasilje.

Foto: djecamedija.org

Jedno od temeljnih prava djece  je pravo na informaciju i pravo na izražavanje vlastitog mišljenja. Informacije treba da budu dostupne djeci, ali prvenstveno je važno i potrebno djecu edukovati u pravcu pretrage, selekcije i načina korištenja, razmjene i proizvodnje informacija.

“Pri ostvarivanju ovih prava, mediji moraju imati na umu pravo na privatnost,  članak 16. Konvencije o pravima djeteta navodi kako niti jedno dijete ne smije biti podvrgnuto proizvoljnom ili nezakonitom miješanju u njegovu privatnost, obitelj, dom ili prepisku, niti nezakonitim napadima na njegovu čast i ugled”, rekla je pedagogica Monika Pažur.

Izvještaj ombudsmana za djecu RS

Prema posebnom izvještaju ombudsmana  za djecu Republike Srpske na temu “Eksploatacija djece na internetu” , 57% djece upoznalo bi se sa nepoznatom osobom iz chat sobe, dok 47% ne bi.  Ovaj podatak govori koliko su djeca neupućena i neinformisana o potencijalnim opasnostima na internetu.

Mediji nisu nužno ni loši, ni dobri. Bitno je znati kritički razumijevati pravila i način na koji funkcionišu, prepoznati njihov ogroman društveni značaj, ali i manipulativne strategije kojima se služe. Sve to postiže se kroz medijsko obrazovanje,  nakon koga postajemo medijski pismeni.

Izvor: medijskapismenost.net  djecamedija.org  medijskapismenost.hr  OmbudsmanzadjecuRS    

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Izdvajamo
Social media & sharing icons powered by UltimatelySocial