Kako reći ne uslugama Toplane?


“Toplana” a. d. Banjaluka tokom 2018. godine obavijestila je korisnike da ugovor sa ovom firmom prestaje da važi i da se za uređenje odnosa sada obrate “Eko-toplanama”. Mnogo je onih koji odavno ne žele uslugu centralnog grijanja, a Toplana je zahtjev držala u ladici čekajući donošenje uslova za isključenje. Sve se dodatno zakomplikovalo kada je ombudsman za ljudska prava utvrdio da su novi uslovi koji se stavljaju pred potrošače, gotovo neostvarivi.

Foto: Rajko Ristić/RAS Srbija

Aprila 2012., prije sedam godina, Vesna Galić prvi put je pisala Toplani i zahtijevala isključenje sa mreže. Iako sa ovim preduzećem nikada nije potpisala ugovor, Zakonom o obligacionim odnosima, plaćanjem računa, obavezala se na korišćenje usluge. Nakon što je ostala bez posla i oboljela od melanoma, nije više imala 70 maraka mjesečno za račun za grijanje.

 

“Ja sam jedno vrijeme dok sam bila bolesna, kad sam mogla, plaćala, ali kako sam imala melanom, nisam mogla, bilo mi je bitno da iz svega izvučem živu glavu”, kaže Galićeva.

Punih pet godina Toplani je trebalo da na njen zahtjev odgovori. U to vrijeme „Toplana“ a.d. Banjaluka bila je jedino preduzeće koje je isporučivalo toplotnu energiju za oko 20 hiljada potrošača. Umjesto ispunjenja zahtjeva, Galićeva je dobila listu praktično neostvarivih uslova. Prema njima vlasnik svakog od 65 stanova u zgradi, mora da da saglasnost za isključenje.

“Realno i ne mogu, svako da mi napiše odgovor, plus još da za svaki odgovor idem kod notara i da svaku ovjeru platim, to finansijski puno košta, to su nemogući uslovi”, ističe Galićeva.

U ovom problemu nije jedina. Godinama su zahtjevi potrošača za isključenje sa mreže držani u ladicama. Na osnovu deset zahtjeva potrošača ombudsman za ljudska prava analizirao je problem i došao do zaključka – Toplana potrošače tjera u dužničko ropstvo.

“Uslovi koji su propisani za isključivanje građana sa sistema centralnog grijama u Banjaluci nemaju uporište u zakonu. Instituciji Ombudsmena za ljudska prava obraćali su se građani sa zahtjevom da se isključe sa sistema centralnog gradskog grijanja. Međutim, njima je Toplana propisala niz uslova koji su praktivno nemogući. Zahtjeva se od njih pristanak trećih strana koji nemaju veze sa tim ugovornim odnosom, dodatni finansijski izdaci i to samo za jednu stranu, samo za građane“, rekao je Predrag Raosavljević, pomoćnik Ombudsmena BiH i šef Odjela za eliminaciju svih oblika diskriminacije.

Foto: banjaluka.rs.ba

Uprava preduzeća, kao i Gradska uprava u čijem je djelimičnom vlasništvu Toplana , o svemu su obaviješteni, ali to nije promijenilo Odluku o opštim uslovima. U međuvremenu „Toplana“ a.d. sa potrošačima je raskinula ugovore, a nova „Eko-toplana“ je bez ugovora potrošačima isporučivala račune. Nova pravila u udruženjima potrošača smatraju nepoštenim.

“Mi smatramo da se krše jer nemaju pravo na izbor što se tiče ovakvih odluka, a da se pri tom zaboravlja Zakon o potrošačima“, poručuje Murisa Marić, izvršna direktorka Udruženja za zaštitu potrošača “DON” Prijedor.

Dodaje da apsolutno ni u Zakonu o komunalnim djelatnostima, Zakonu o ZEV-ovima ne piše da trebaju svi stanari za bilo šta da daju saglasnost nego do 51%, a ovdje je vidljivo da svi trebaju.

“Ja mogu reći da mi već imamo nekoliko slučajeva gdje je dostavljeno da su svi stanari dali saglasnost, ali opet kažem, to je definisano opštim uslovima i stanari u zgradama žive u objektima koji su kolektivni objekti stanovanja tako da se, ipak, moraju ispoštovati i stavovi ostalih korinika kako se ne bi narušila energetska stabilnost zgrade”, kaže Aleksandar Marić, direktor prodaje i marketinga “Eko-toplane” Banjaluka.

Uz to, mimo zaključaka ombudsmana koji za njih nisu obavezujući, u „Eko-toplanama“ isporučene račune planiraju naplatiti, a sa korisnicima usluga potpisati ugovore.

“Mi ćemo komunicirati i dalje pozivamo korisnike da potpišu ugovore, ali još jednom kažem, pošto je toplotna energija isporučena, oni su u obavezi da plate račune jer im je realno toplotna energija isporučena“, dodaje Marić.

Zatražili smo i mišljenje nezavisnog stručnjaka. Ovu oblast regulišu: Zakon o zaštiti potrošača, Zakon o komunalnoj djelatnosti, Zakon o obligacionim odnosima, Zakon o uređenju prostora i građenju, Odluka o opštim uslovima za proizvodnju, isporuku i korištenje toplotne energije, kao i Ustav Republike Srpske. Svi oni, kaže advokat Branislav Rakić mogu se različito tumačiti i neophodno ih je uskladiti.

“Кupovinom stana vi ste se saglasili sa tom vrstom usluge, to se ne može posmatrati odvojeno. Na taj način ako budemo postmatrali zakon doći ćemo u jednu apsurdnu situaciju da neko želi da se isključi sa elektro mreže, pa na balkonu postavi vjetrenjaču, ili solarnu ploču, pa neko odluči da neće vodu nego pumpu pred zgradom, a neko kaže neće kanalizaciju nego će fekalni otpad u kantama nositi u Vrbas. Mislim da će zakonodavac morati dati posljednju riječ i izvršiti usklađivanje tih zakona“, kaže Branislav Rakić, predsjednik Advokatske komore Republike Srpske

Na kraju priče, a svakako prije poslanika u parlamentu, stav o problemu na relaciji Toplana – potrošači daće Ustavni sud Republike Srpske. Apelaciju građana za ocjenu ustavnosti Odluke o opštim uslovima, razmatraće ove godine. U Gradskoj upravi do tada ne žele da komentarišu ovu temu. Navode da su uslovi koje je Skupština grada usvojila u skladu sa Ustavom. Pet pravnih akata koji uređuju jednu oblast međusobno su suprotni. Tako će, ispostavlja se, prava onih koji zaštitu garantovanu jednim zakonom traže, zavisiti od toga koje će zakone posmatrati onaj koji zaštitu prava treba da pruži.

Foto: Vladimir Živojinović/RAS Srbija

Epidemija nasilja nad životinjama
Kakav vazduh udišemo?