Loading...
AnalizeIstraživanja

Depresija način života u BiH

Depresivnost stanovništva Bosne i Hercegovine se povećala u odnosu na predhodne godine s obzirom na to da je 2016. godine za lijekove iz grupe benzodiazepina, odnosno sedativa izdvojeno nešto više od 10 miliona maraka.

Iako svjetske organizacije koje potvrđuju porast upotrebe benzodiazepina kao što je W-BAD ne spominju manje države poput Bosne i Hercegovine ali prema podacima koji se mogu pronaći na stranici Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (ALMSBIH) uočljivo je da postoji konstantan porast upotrebe ovih lijekova tako je porast prodaje za 2016. godinu u odnosu na 2014. porastao za 1.442.412 KM.

Benzodiazepini spadaju u grupu lijekova koji pomaži pri liječenju depresije, anksioznosti, nesanice, uznemirenosti, napada panike i drugih bolesti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) smatra se da bi do 2020. godine depresija postala druga vodeća bolest na svijetu.

Vodeća prodaja ovih lijekova u BiH je u Apaurinima, Bensedinima, Lexiliumima, Xanaksima i drugim psihoaktivnim supstancama koje u Zakona o sprječavanja zloupotrebe opojnih droga spadaju u grupu opojnih droga.

Do regulacije zdravstvenog sistema kao i apotekarske djelatnosti tokom 2009. godine zabilježen je do sada najveći porast u prodaji ovih lijekova koji je iznosio 15 miliona KM. Nakon novog Zakona o apotekarskoj djelatnosti prodaja ovih lijekova je regulisana ali i dalje zarada na njima iznosi višemilionske iznose.

Prema podacima do kojih su došli Radio Sarajevo ukupna potrošnja antidepresiva u BiH tokom posljednje tri godine je u porastu. Tako je 2014. godine prodato 887.573 pakovanja antidepresiva, u 2015. godini 955.726 a 1.030.989 pakovanja u 2016. godini.

U Bosni i Hercegovini se ovi lijekovi mahom koriste i prodaju što je pokazalo istraživanje CIN-a gdje su mladi novinari na povjerenje i bez recepta u 14 apoteka kupili Apaurine i Lexiliume.

Simpsons

Prim. dr Amir Balić neuropsihijatar kaže kako pacijenti samoinicijativno uzimaju ove lijekove iako se brzo može stvoriti ovisnost. Upotrebu ovih lijekova pripisuje socijalnoj situaciji ali i neodgovornosti određenih institucija.

“Ako nemate posla, onda nemate novac, nemate neku sigurnu relativno vezu, vi ćete tražiti podršku psihologa, psihijatra pa nešto za smirenje pa onda “doktorčić” napiše hajmo na xanax od 0,2 mg pa ga xanax fino pokrije pa uzima mjesec-dva do tri mjeseca su najoptimalnija vrijeme da se može uzimati lijek. Sve preko je nekontrolisano.” kaže Balić.

Prema evropskim istraživanjima vodeća država u upotrebi benzodiazepina je Velika Britanija.

“Amerikanci, vi ne možete zamislti Amerikanca da nešto ne uzme od anksiolitika kako od stresa na poslu, kako od socijalne, odnosno kod nas materijalne situacije.”

Bolest teže dokaziva, tablete skupe i brzodjelujuće

Upotreba ovih lijekova je brzodjelujuća i njome se ne liječi samo depresija. Za bolesti kao što je visok pritisak, ubrzan rad srca, bolovi u mišićima propisuju se benzodiazepini. Problemi nastaju onda kada se prekorači limit upotrebe ovih lijekova što je 3 mjeseca. U tom slučaju pacijentu se dijagnostikuje ovisnost koja donosi kontraefekte lijeka kao što je agresivnost, uznemirenost, napadi panike, bolovi i grčenje mišića i drugo.

Neuropsihijatar čije je ime poznato redakciji kaže da se svi vrti oko novca. Pacijentima se zbog nesanice ili stresa na poslu propisuju sedativi umjesto sredstava za smirenje pravljenih na biljnoj bazi iako ih on lično ne propisuje nego samo izdaje nalaze.

Na pitanje zašto se od stresnog društva pravi ovisno društvo doktor je odgovorio “Jer je to pos’o”.

Za maloljetna lica željna eksperimentisanja ili ona koja boluju od depresije do lijekova dolaze od dilera. Bivši ovisnik i diler A. nam je ispričao kako je u pojedinim apotekama kupovao i do 100 kutija benzodiazepina bez ikakvih problema.

“Šarmiram je, ovaj, ili joj kupim nešto. Šta će, mora dat, il’ to il’ bolje da je ne čekam poslije posla”.

Apoteke ne vode kontrolu

Nakon pisanja medija o kupovini ovih lijekova bez recepta institucije su ipak reagovale. Da bi kupili nešto iz ove grupe lijekova potreban vam je nalaz doktora specijaliste i recept doktora opšte prakse. Dok nije došlo do strožijih mjera broj ovisnika sa mješanim intoksikacijama je bivao sve veći.

Pacijent na liječenju u Zavodu za ovisnosti od alkoholizma i teške toksikomanije kaže kako je 15 godina kupovao Tramale koji spadaju u još težu grupu lijekova bez recepta, nalaza ili bilo kakve potvrde da smije kupiti taj lijek. Na pitanje koliko je dnevno koristio odgovorio je:

“Prije nego sam došao ovdje 37 kapsula. U roku od 18 sati. Bruka me je ovo što pričam ali ja iskreno”, i dodao da je sve te lijekove kupovao u istoj apoteci.

Anketiranje ukazuje na problem

U onlajn anketi na kojoj je učestvovalo 60 ispitanika njih nešto više od 80% je izjavilo da se ponekad osjeća depresivno ali ono što predstavlja najveći problem je taj što ih se veliki broj izjasnio da se nikada nije konsultovo sa doktorom.

Iako je u pitanju mali uzorak, anketa je do određene mjere oslikala problem sa kojim se susreće Bosna i Hercegovina ali i države u regionu. Naročito se ovo odnosi na posjete i konsultacije sa doktorom zbog stereotipa da je riječ o “sramotnoj” bolesti.

Kod oboljelih ovo može predstaviti opasnost jer se u tom slučaju pokušava sa tretmanom samoizliječenja gdje pacijent na svoju ruku bira lijekove koji bi mu odgovarali. Takvi postupci nadalje mogu napraviti veliki problem jer se na određene lijekove stvara imunost a ti lijekovi mogu biti jedna od terapija u liječenju.

Ovo anketiranje je ukazalo na problem jer su procjene Svjetske zdravstvene organizacije za 2015. godinu kažu da broj osoba sa depresivnim poremećajem u regiji iznosi 40 miliona, da je dva puta češća kod žena dok je stepen samoubistava četiri puta veći kod muškaraca.

U aprilu ove godine kada se održava Svjetski dan zdravlja fokus je bio na depresiji a konferencija je nosila moto “Depresija…Razgovarajmo”.

Kako prenosi Bljesak, šef Ureda Svjetske zdravstvene organizacije za BiH dr. Victor Olsavszky, organizator konferencije, je naveo da je depresija drugi najveći kontributor onesposobljenju ili gubitku zdravlja, da tri od četiri osobe koje pate od teške depresije ne primaju adekvatnu terapiju, te da ekonomski gubitak uslijed depresije iznosi milijardu godišnje.

”Depresija se može spriječiti i može se liječiti, te je potrebno otkriti stope za depresiju, procijeniti potrebe za uslugama i u sferi mentalnog zdravlja planirati uspostavu novih i praćenje postojećih usluga”, kazao je Olsavszky.

Psiholozi umjesto lijčenja lijekovima preporučuju prirodne metode za koje smatraju da su podjednako efikasne. Redovan san, vježbanje, pronalazak određenih strasti u životu kao i meditacija u velikoj mjeri mogu pomoći rješavanja. Liječenje tabletama je trenutno efikasno ali šta će se desiti kada tablete prestanu da djeluju. To je mentalno pitanje koje se može uz fizičku i psihičku aktivnost riješiti.

Izvor: ALMSBIH, SENSA, Bljesak

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Izdvajamo
Social media & sharing icons powered by UltimatelySocial