Loading...
DruštvoVježbe

Briga o djeci u riziku: Efikasnost institucija u zaštiti djece od nasilja

Skoro 55 posto djece uzrasta od dvije do 14 godina u Republici Srpskoj podložno je nasilnim metodama u odgoju, rezultati su ovogodišnjeg istraživanja UNICEF-a u BiH. Pod pojmom nasilne metode u odgoju djece UNICEF podrazumijeva sve vidove kažnjavanja i nasilja nad djecom.

Izvještaji se odnose samo na prijavljene slučajeve i ne odražavaju pravo stanje na terenu, a sistemsko rješavanje ovog pitanja i dalje je gorući problem, riječi su Dragice Radović, ombudsmana za djecu u RS. Eksperti su saglasni da svi oblici nasilja ostavljaju višestruke, duboke i dugotrajne posljedice na fizičko i mentalno zdravlje djeteta, njegov psihosocijalni razvoj i budući život.

Oblici nasilja nad djecom

Prema statističkim podacima objavljenim u Godišnjem izvještaju o nasilju nad djecom za 2016. godinu u Republici Srpskoj je evidentirano 637 djece koja su bila žrtve različitih oblika nasilja. Najnoviji primjeri pokazuju da djeca u mnogim slučajevima nisu sigurna ni tamo gdje bi najprije trebalo da budu zaštićena- u krugu svojih porodica.

Starosna struktura djece žrtava nasilja u 2016. godini

Prema Smjernicama za postupanje u slučaju nasilja nad djecom, sva tijela, organizacije i fizičke osobe dužni su, bez odgađanja, obavijestiti policiju i Centar za socijalni rad o povredi djetetovih prava, a naročito ako se radi o nasilju, zlostavljanju, polnim zloupotrebama i zanemarivanju djeteta. Po zaprimanju takve obavijesti, policija i Centar za socijani rad dužni su odmah ispitati slučaj, te poduzeti mjere za zaštitu prava djeteta.

Nedavno je javnost upoznata sa slučajem zlostavljanja troje djece iz Slatine kod Laktaša. Djeca su godinama  preživljavala najteže oblike fizičkog i psihičkog zlostavljanja od oca koji se još uvijek nalazi na slobodi. Policijska uprava Banjaluka je postupila po zaprimljenoj prijavi o zlostavljanju djece, nakon čega su zahvaljujući brzoj reakciji socijalnih službi odvedena i smještena u Sigurnu kuću. Međutim, ono što je nepoznanica je zašto otac još nije uhapšen i pritvoren.

“U ovakvim slučajevima istrage su jako osjetljive, jer na prvom mjestu morate imati validne i čvrste dokaze, odnosno izjave djece i drugih svjedoka, a zatim dokazati da su ta krivična djela trajala duži vremenski period – rekla je Marija Markanović, portparol Policijske uprave Banjaluka u izjavi o ovom slučaju.

Polna struktura djece  žrtava nasilja u 2016. godini

Psiholog Saša Risojević kaže da kod nas još uvijek treba raditi na ojačavanju sistema za prepoznavanje slučajeva nasilja nad djecom.

“Trenutno je teško govoriti o nekim ozbiljnim analizama u sistemu u kome nema ni konsenzusa o tome kako uspostaviti procedure za rano otkrivanje i prijavljivanje nasilja nad djecom. Moguće je da društvo prepozna vrste nasilja, ali problem će biti rješiv tek kada se odlučimo da svi postupamo na jedinstveni način koristeći najbolje procedure i rješenja”, kaže Risojević.

Nevladine organizacije

Prve korake ka podizanju svijesti o nasilju nad djecom kao društvenom problemu napravile su nevladine organizacije, čiji su poslovi i aktivnosti orijentisani na pružanja pravne i psihosocijalne pomoći žrtvama. Pomoć se pruža putem SOS telefona i sigurnih kuća u kojima žrtve, osim bezbjednosti i krova nad glavom, dobijaju pomoć i podršku. Na području Banjaluke, jedna od organizacija koja se bavi ovim problemima je UG ”Nova generacija”.  U saradnji sa Centrom za socijalni rad, realizuje projekte Dnevnog centra za djecu i Sigurne kuće za djecu, te prihvatnu stanicu za djecu zatečenu u skitnji i prosjačenju.

Izvor: Children’s Therapies

U Dnevnom centru, djeci su obezbjeđene usluge koje zadovoljavaju njihove egzistencijalne potrebe (dnevni obroci, uslovi za kupanje i dobijanje čiste odjeće i obuće, pristup uslugama zdravstvene i socijalne zaštite). Preko 130 djece na godišnjem nivou koristi neku od usluga Dnevnog centra. Ipak, ovo udruženje finansira se primarno od donacija.

“U zajedničkoj misiji rješavanja problema djece u riziku, neophodna je veća saradnja i odgovornost državnih institucija koje su primarno nadležne za rješavanje ovog problema. Samim tim što realizacija naših projekata zavisi od donacija, održivost naših usluga prilično je neizvjesna”, kaže vaspitač u Dnevnom centru, Tatjana Risojević.

 

Sigurna kuću za djecu pod nazivom “Dječija kuća – sigurno mjesto” bila je namjenjena je za djecu žrtve nasilja i eksploatacije. Ovo je bila prva sigurna kuća namjenjena isključivo za djecu, a zapošljavala je obučene psihologe, socijalne radnike i vaspitače. Nažalost, početkom 2016. godine Sigurna kuća za djecu je zatvorena jer udruženje nije moglo obezbijediti dovoljno finansijskih sredstava za njen opstanak.

Oblici nasilja nad djecom u odnosu na polnu strukturu djece

Ombudsman za djecu RS

Ombudsman za djecu RS, Dragica Radović, ističe da je u 2016. godini, ova institucija postupala u ukupno 655 predmeta, po prijavama i žalbama.

“Žalbe koje smo primili ukazuju se ne samo na povredu prava djeteta u konkretnim situacijama već, sve češće i na potrebu da se određene situacije adekvatno zakonom urede. Ovo ide u prilog činjenici da se svijest društva  ovom problemu povećava. Ipak, brojke i statistika su i dalje zabrinjavajući”, ističe Radovićeva.

Radovićeva ističe da je podnosilac prijave najčešće jedan od roditelja, a prijave se većinom odnose na ostvarivanje prava djeteta na kontakte i druženja sa roditeljem sa kojim dijete ne živi. Dio prijava odnosio se i na pravo djeteta na izdržavanje u postupcima razvoda braka ili prekida vanbračne zajednice. U slučajevima u kojima prijavu podnosi dijete, djeca najčešće ukazuju na različite oblike nasilja i povrede njihovog prava u obrazovnom sistemu po različitim osnovama.

Podnosioci prijava Ombudsmanu za djecu RS u protekloj godini

 “Uvijek je potrebno poboljšavati sistem dječije zaštite, a u fokusu institucije ombudsmana jeste prevencija nasilja nad djecom. Ombudsman nastavlja predano da štiti dječija prava, ne čekajući samo žalbe, već kako je i do sada bio slučaj, otvarajući istrage i na osnovu sopstvenih saznanja. Takođe, podrška i usklađena akcija nadležnih institucija je ono na čemu je potrebno raditi”, dodaje Radovićeva.

Uprkos međunarodnim i nacionalnim regulativama i strategijama, mnogi slučajevi u praksi pokazuju kršenje prava djece. Podaci i vladinih i nevladinih organizacija govore u prilog činjenici da se broj prijavljenih slučajeva nasilja nad djecom svake godine povećava, a ostaje prisutna potreba za senzibilisanjem javnog mnjenja i ustanova za potrebe zaštite maloljetnika od svih oblika nasilja.

(Izvori: Ombudsman za djecu RS, UNICEF Bosnia and Herzegovina, UG Nova Generacija)

(Ana Gajić, Stanko Nedić, Kristina Lukajić)

 

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Izdvajamo
Social media & sharing icons powered by UltimatelySocial